Virusne bradavice su dobroćudne izrasline kože koje nastaju kada HPV virus uđe u površinski sloj kože kroz sitna oštećenja – ogrebotine, mikropukotine, iritiranu ili suhu kožu.
Iako se HPV najčešće spominje u kontekstu anogenitalnih infekcija, postoji mnogo tipova HPV-a koji uzrokuju obične kožne bradavice na:
- šakama i prstima
- koljenima i laktovima
- stopalima
- licu
- i ponekad na vratu, osobito na mjestima trenja (ovratnici, lančići, brijanje, iritacija kože)
Kod djece su virusne bradavice posebno česte jer:
- imunološki sustav još sazrijeva
- češće imaju sitne ozljede kože
- češće su u bliskom kontaktu s drugom djecom
- češće diraju, grebu ili grickaju kožu i nokte
Važna razlika: virusne bradavice vs. meki fibromi
Pacijente često zbunjuje pojam bradavice, pa tako nazivaju i virusne bradavice koje najčešće viđamo kod djece, ali i meke fibrome, odnosno “bradavice na vratu”. Objasnit ćemo u nastavku glavne razlike između virusnih bradavica i mekih fibroma.
Virusne bradavice uzrokuje HPV virus. One su zarazne te se mogu širiti po koži. Češće se javljaju kod djece i mladih. Na dodir su hrapave, tvrđe te se ponekad nalaze u skupinama.
S druge strane, meki fibromi su dobroćudne izrasline koje nisu virusne, niti su povezane sa HPV-om, samim time nisu ni zarazne. Češće ih vežemo uz hormonalne i metabolične faktore (primjerice leptin, inzulinska rezistencija), ali i uz trenje kože (na vratu, pazusi, ispod dojki)
Zato je važno ne svrstati svaku izraslinu na vratu automatski u “virusne bradavice” jer one to nisu.
Kako prepoznati “širenje” virusnih bradavica?
Kod pravih virusnih bradavica, “širenje” se najčešće događa putem autoinokulacije – prijenosa virusa s jedne promjene na okolnu kožu zbog grebanja, brijanja, trenja odjeće, lančića ili ovratnika.
U praksi virusne bradavice vaš liječnik vidi kao satelitske promjene: uz jednu veću bradavicu pojavljuju se manje, linearno širenje: duž linije traume (npr. potez britvice) ili kao klastere: više sitnih promjena na istom području vrata.
Širenje se obično događa postupno, kroz tjedne ili mjesece, osobito ako se područje stalno iritira.
Što je zapravo zarazno i kako se virus prenosi?
Zarazne su virusne bradavice, jer sadrže HPV u zahvaćenom epitelu.
Prijenos virusnih bradavica se događa direktnim kontaktom kože s kožom, posredno preko predmeta: britvice, trimeri, ručnici, odjeća, lančići, lakše na oštećenoj koži: ogrebana, suha, nadražena koža, ekcem, sitne ranice.
Najčešći problem u praksi nije prijenos na druge ljude, nego širenje po vlastitoj koži zbog stalnog diranja i iritacije.
Kada se promjene ne smiju dirati?
Ne preporučuje se diranje, “čupkanje” ili kućno uklanjanje ako:
- promjena krvari na dodir
- brzo raste ili mijenja boju
- postaje bolna, upaljena ili osjetljiva
- nalazi se na mjestu stalnog trenja (vrat, lančići, ovratnici)
- postoji sumnja da nije riječ o bradavici (npr. pigmentirana lezija, madež, druga kožna promjena)
Vrat je osjetljivo područje i neadekvatna manipulacija često ostavlja pigmentacije ili ožiljke, iako je promjena bila benigna.
Što najčešće pogoršava širenje?
Virusne bradavice će se više širiti ako se grebu, diraju, ako se to područje brije, ako koristimo istu britvicu za više regija, ako se režu škarama ili podvezuju koncem, tretiraju agresivnim kiselinama ili kućnim pripravcima i slično. Sve navedeno oštećuje kožnu barijetu, a samim time pospješuje i širenje virusa.
Zašto je važna dermatološka procjena?
Pregled dermatologa (po potrebi i dermatoskopija) pomoći će vam da potvrdite radi li se doista o virusnoj bradavici, da se isključe meki fibromi i druge slične promjene te da se stručno odabere metoda uklanjanja s najmanjim rizikom stvaranja ožiljaka ili pigmentacija, osobito na vratu.
Uklanjanje jedne bradavice ne znači da je sklonost nestala zato što HPV može perzistirati u koži, a imunološki sustav često tek s vremenom preuzme kontrolu.
Svakako savjetujemo dolazak na vrijeme jer pravovremeno uklanjanje bradavica sprječava daljnje širenje i moguću pojavu ožiljaka.
